Međutim, za roditelje ovo je period nedoumica:

• Kada započeti sa dohranom?
• Kako započeti sa dohranom?
• Kojim redoslijedom uvoditi namirnice?
• Koje namirnice izbegavati?

Prema preporukama SZO: mješovita, nemliječna ishrana, počinje da se uvodi između 4. i 6. meseca života. To je uzrast kada se postepeno smanjuju zalihe minerala, posebno gvožđa. To je period veće aktivnosti odojčeta kao odraz postepenog razvoja psihomotornih funkcija. U ovoj fazi neuromišićni sistem i sazrevanje organa za varenje dostigli su takav nivo da odojče počinje da žvaće, guta čvršću hranu. Kako počinje denticija, kreće da sitni i drobi hranu i tako joj menja konzistenciju. Mišići za žvakanje kao i koordinacija jezika je potpuna, te je dijete u stanju da jezikom prenosi hranu iz prednjeg dela usta u zadnji. To je vreme kada počinje lučenje pljuvačke i bukalno varenje, te se razvijaju okusi.

Kako da znamo da je baš pravi trenutak da počnemo sa dohranom?

Nisu sve bebe iste, moramo biti svesni da će neka dojenčad ranije pokazati znakove, poput prestanka napredovanja i iskazivanja gladi u svom ponašanju, dok će se ovi znakovi kod druge dojenčadi pojaviti nešto kasnije. Dakle, sve dok se držite ovih preporuka SZO i dohranu ne uvodite suviše rano ili bespotrebno je odlažete, ne možete pogrešiti.

Šta se prvo uvodi od namirnica i kojim redoslijedom?

Dohranu treba početi sa namirnicama iz grupe voća i povrća. Zatim uvodimo žitarice, a na kraju mesa, ribe i jaja.

U odabiru voća i povrća, prednost se daje vrstama iz geografskog područja u kome živite, kao i sezonskim vrstama. Obrok se daje u gnječenom ili blendanom obliku (bez kore) kao varivo, ali ponekad može i u svježem obliku, ako je dovoljno mekane konzistencije.

Nemliječna hrana se daje pre mliječnog obroka, bilo da dojite ili koristite adaptirano mlijeko.

Kako uvodimo nove namirnice?

Bitno je svaku novu namirnicu uvoditi jednu po jednu.  Npr. ako smo bebi danas uveli novu namirnicu, obično nastavljamo da je dajemo 3 dana uzastopno, bez uvođenja drugih namirnica koje beba još uvek nije probala. Taj period je dovoljan da primijetimo ukoliko beba novu namirnicu ne podnosi ili, eventualno, razvije alergijsku reakciju.

Nova namirnica se uvodi u maloj količini i postepeno se povećava za 1 do 2 kašičice.

Svaku novu namirnicu koju uvodimo, kombinujemo sa onom prethodnom za koju smo se uvjerili se da je beba podnosi, ali nikako ne uvodimo dve ili više novih namirnica istovremeno, jer bi na taj način zamaskirali koju namirnicu naša beba ne podnosi ili na koju je razvila reakciju preosjetljivosti.

U toku jedne nedelje treba dati najviše 2-3 vrste novih namirnica.

Uvođenje žitarica:

Što se tiče žitarica trebalo bi prednost dati žitaricama cjelovitog zrna, koje se kuhane ili sitno samljevene kombinuju sa voćem ili povrćem kako bi obrok bio pogodan za hranjenje kašičicom. Bitno je naglasiti da izbjegavanje žitarica koje sadrže gluten (pšenice prvenstveno), ne umanjuje mogućnost razvoja glutenske enteropatije, odnosno intolerancije na gluten ili alergije na proteine pšenice!

Uvođenje mesa:

Kod izbora mesa, meso treba da bude kvalitetno, za početak pileće ili pureće bijelo meso, mlada teletina ili kvalitetna riba. Ove namirnice se daju u kuhanom i usitnjenom obliku, odvojena od kostiju i svih čvrstih delova.Takođe, prave se bujoni od mesa. Naravno, prednost treba dati domaćim namirnicama uzgojenim u domaćinstvu, za čije porijeklo i kvalitet možemo garantovati.

Uvođenje jaja:

Kod uvođenja jaja, treba naročito obratiti pažnju. Jaja su veoma važna namirnica u ishrani odojčeta. Jaje uvek mora biti dobro termički obrađeno. U početku se daje samo žumanjak, dok se bjelanjak naknadno uvodi – najčešće posle prve godine života.

Jaje se uvodi sa danima razmaka; uzeti prvi dan 1/3 žumanjka, usitniti i staviti u kašičicu, kako bi se uvjerili da beba pojede cijelu količinu. Napravimo jedan dan pauze. Zatim ćemo bebi dati 2/3 žumanjka i takođe napraviti dan pauze, pa tek onda uvesti celi žumanjak. Razlog sa pravljenjem dana razmaka prilikom uvođenja jajeta, jeste mogućnost nastanka odgođenih alergijskih reakcija, koje mogu da se ispolje 12- 24h nakon konzumacije alergena.

Šta sa ostalim potencijalno alergenim namirnicama?

Što se tiče ostalih potencijalno alergenih namirnica (mliječni proizvodi, jaja, riba, školjke, orašasti plodovi, kikiriki, pšenica, soja, susam, itd), ne postoji visok stepen dokaza da pretjerano odlaganje njihovog uvođenja u ishranu može umanjiti mogućnost nastanka alergije.

Međutim, bitno je naglasiti da su kravlje mlijeko i napici od soje (koji su dodatno obagaćeni) izuzetak; bebi ne bi trebali davati kravlje mlijeko ili napitake od soje sve dok dijete ne bude starije od 12 meseci!

Sa druge strane, proizvode od kravljeg mlijeka, pogotovo fermentisane, poput jogurta i kefira, možete uvesti pre nego vaša beba navrši 12 meseci (obično već od 8. ili 9. meseca).

Ako vaše dijete razvije teži oblik ekcema i/ili alergiju na jaja, u tom slučaju porazgovarajte s pedijatrom o tome kada i kako možete bezbjedno uvesti hranu koja sadrži kikiriki.

Gotove kašice ili hrana spremljena kod kuće?

Hrana spremljena kod kuće obezbeđuje kvalitetnu, ukusnu hranu koja zahteva više napora, vremena i angažovanja majke, ali je jeftinija i majka ima bolju i potpunu kontrolu nad djetetovom ishranom. Gotovi proizvodi kašica u teglicama su praktični, sigurni i predstavljaju odgovarajuće hranljive obroke, ali često sadrže više vode, skroba, šećera i soli.

Šta mame još moraju znati?

U redu je imati dozu opreza sa uvođenjem novih namirnica (pogotovo potencijalno alergenih i ukoliko vaše dijete ima atopijske predispozicije), ali morate biti dovoljno otvorene i slušati stručne savete, a ne biti podložne prihvatanju svih saveta koje dobijete iz svoje okoline.

Nemojte odmah izbaciti mliječni obrok čim započnete sa dohranom, sve dok se taj obrok ne formira (sve dok ga beba ne pojede u dovoljnoj količini da bi u potpunosti mogao zamijeniti mliječni obrok). Dakle, čvrsti obrok u početku trebate nadopuniti dojenjem ili flašicom.

Vodite računa da dijete nema više nemliječnih obroka nego što je preporučeno, jer se to može odraziti u vidu smanjene laktacije, odnosno može doći do postepenog smanjivanja količine vašeg mlijeka.

Jako je bitno da na početku nemate velika očekivanja, budite strpljive, jer svaka beba je drugačija i različito pihvata hranu.

Na kraju, uživajte u ovom periodu odrastanja vašeg mališana i pretvorite ga u zabavu.

1645