Jedna od čestih dilema koju dojilje imaju jeste to da li bi trebale izbaciti neke namirnice iz svoje ishrane, čiji bi alergeni potencijalno mogli dospjeti u mlijeko i izazvati senzibilizaciju i pojavu alergijskih reakcija kod bebe. Druga, možda još i češća dilema je da li bi trebalo da eliminišu neke namirnice iz svoje ishrane, za koje se često smatra da mogu izazvati pojavu grčića, odnosno infantilnih kolika kod njihove bebe.
Ukoliko bismo odgovore potražili jednostavnom internet pretragom, što predstavlja jedan od glavnih izvora informacija za mnoge mame, naći ćemo pregršt različitih saveta i preporuka o tome šta bi dojilje trebale da izbace iz svoje ishrane kako bi spriječile nastanak infantilnih kolika ili razvoja alergijskih reakcija kod svojih mališana.
Većina ovih saveta i preporuka zasniva se na ličnim zapažanjima i iskustvima mama koje žele, iz dobre namjere, pomoći drugima.
No, prednost uvek treba dati pouzdanim i na činjenicama zasnovanim informacijama, pa ćemo u nastavku videti šta naučne studije i zvanične medicinske smjernice imaju da kažu na ovu temu.
1. Šta izbaciti iz ishrane kako biste spriječili pojavu grčeva kod vaše bebe?
Većina dojilja vjeruje da su prekomerno izraženi plač i razdražljivo ponašanje njihove bebe posledice bolova u stomaku, odnosno pojave infantilnih kolika, kao i da sam odabir namirnica u majčinoj ishrani može u znatnoj meri uticati na intenzitet i učestalost grčeva kod bebe, pa hajde da vidimo da li je to tako.
Nerijetko imamo slučajeve da dojilje preventivno krenu sa eliminacijom pojedinih namirnica iz svoje ishrane. Često lista namirnica koje izbacuju raste iz dana u dan i na poslijetku imamo dojilju koja ne konzumira veliku grupu nutritivno bogatih namirnica, te na taj način može da ugrozi svoje, a zatim i bebino zdravlje.
Koje namirnice majke većinom izbacuju iz ishrane?
Najčešće izbacivane namirnice i sastojci su: kofein, povrće iz grupe kupusnjača (brokula i kupus), mahunarke (grah, boranija, grašak), luk, začini, žitarice (gluten) i citrusno voće 1,2. Ukoliko pogledamo ove namirnice, vidjećemo da su to uglavnom namirnice bogate vlaknima, koje mogu izazvati nadutost i gasove u majčinom digestivnom traktu (mahunarke, kupusnjače, žitarice) i namirnice intenzivnog okusa (luk, citrusi, začini) koje bi potencijalno mogle promeniti sam okus majčinog mlijeka.
Da li hrana koju jede majka dospijeva preko mlijeka do bebe?
Ako pogledamo sam put i procese koje bi ove namirnice trebale proći da bi iz digestivnog trakta majke dospjele u sastav majčina mlijeka, vidjećemo da je za većinu komponenti ovih namirnica gotovo nemoguće da dospiju u sastav mlijeka. Zašto?
Već prilikom varenja u digestivnom traktu majke, pod uticajem digestivnih enzima one se razlažu na sitnije elemente (aminokiseline, dipeptide, monosaharide, masne kiseline) i kao takve ulaze u krvotok majke. Ako krivimo dijetalna vlakna, vidjećemo da vlakna iz ovih namirnica ostaju u digestivnom traktu majke, djelomično se rastvaraju i izlučuju se stolicom.
Da Ii je i kada promjenjivost okusa majčinog mlijeka štetna pojava?
Ukoliko, pak krivimo namirnice koje mijanjaju sam okus mlijeka (luk, začini, citrusi), vidjećemo da one zaista mogu promeniti okus mlijeka.
No, ispostavilo se da to apsolutno nije štetno, štaviše na taj način se dojenče navikava na različite okuse još i pre nego se krene sa dohranom 3-5. Naravno, pojedini molekuli, npr. alkoholi i alkaloidi (kofein), pasivnim transportom lako mogu dospjeti u sastav mlijeka (ali o tome više drugi put).
Većina novorođenčadi i dojenčadi (do 5 meseci starosti) koji su hranjeni isključivo majčinim mlijekom iskusi izraženije simptome plača, nemira, odbijanja podoja, odnosno svih onih simptoma koji se pripisuju infantilnim kolikama, nevezano za intervencije u ishrani majke (izbacivanje pojedinih namirnica)6.
Šta naučne činjenice govore o temi grčeva kod bebe?
Podaci pokazuju da je učestalost pojave infantilnih kolika kod beba koje su hranjene isključivo adaptiranim mlijekom gotovo identična kao i kod beba koja su hranjene majčinim mlijekom, što nam sugeriše da sam odabir namirnica u ishrani dojilje ne igra tako bitnu ulogu, kao što se često smatra 7,8.
Naravno, postoje i studije koje sugerišu da je došlo do određenog smanjenja tegoba kod bebe, ukoliko bi dojilja bila na hipoalergenoj ishrani izvjesni period 9,10. Međutim evidentan je nedostatak velikih, visokokvalitetnih studija, koje bi detaljnije ispitale bihevioralne, prehrambene, farmakološke ili alternativne intervencije kod ovog stanja 11,12.
Bilo kako bilo, ukoliko smatrate da bi konzumacija neke namirnice mogla doprinijeti simptomima infantilnih kolika kod vaše bebe, savjetujemo vođenje dnevnika namirnica pre nego se odlučite neku od njih eliminisati iz vaše ishrane. Ukoliko bi spisak namirnica koje izbacujete iz ishrane rastao, a tu se nalazilo sve više namirnica koje su nutritivno bogate i zdrave, onda bi to trebalo da bude opomena da ste možda na pogrešnom putu.
2. Šta izbaciti iz svoje ishrane kako bi umanjili šansu da vaša beba razvije alergiju?
Ukoliko je vaša beba zdrava, ne trebate ništa izbaciti iz svoje ishrane kako biste preveniralni nastanak alergije! Izbacivanje pojedinih namirnica iz ishrane majke u periodu trudnoće i dojenja, kao vid prevencije za nastanak alergijskih reakcija na pojedine namirnice kod bebe, se ne savjetuje!
Kako majke najčešće postupaju u strahu od nastanka alergije kod beba?
Istina je da se u praksi sve najčešće srećemo sa savetima da bi dojilje (makar prvih meseci), trebale da izbjegavaju konzumaciju kravljeg mlijeka, orašastih plodova, kikirikija, jagoda, morskih plodova, odnosno svih namirnica koje imaju visok stepen alergenih svojstava.
· Zašto ne treba začuditi ako ovakve savete možda dobijete i od medicinskog osoblja?!
Zato što medicinske smjernice sa kraja devedesetih godina, zapravo, jesu savjetovale preventivno izbjegavanje pojedinih visoko alergenih namirnica u ishrani majke tokom prvih meseci dojenja 13,14.
Međutim poslednjih godina imamo veći broj visokokvalitetnih studija koje ukazuju na suprotno 15. Ako pogledamo novije medicinske preporuke Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju ( AAAAI ), informacije ukazuju da nema značajne koristi za prevenciju nastanka alergija kod vaše bebe ako tokom razdobolja dojenja izbjegavate hranu koja je visoko alergena 16.
Štaviše, ukoliko konzumirate ove namirnice i ukoliko ne odlažete uvođenje alergenih namirnica tokom dohrane vaše bebe (izuzetak su proteini kravljeg mlijeka čije se uvođenje u dohranu savjetuje sa navršenih 12 meseci) pokazano je da na taj način možete i umanjiti šanse da vaša beba razvije alergijsku reakciju na neke od ovih namirnica 17-19.
U moru lako dostupnih informacija, gde je njihova pouzdanost nekada upitna, bitno je zadržati kritičnost i preispitivati sve informacije, pa čak i dobronamjerne savete koje dobijete od ljudi iz vaše okoline.
Literatura
1. Kidd M, Hnatiuk M, Barber J, Woolgar MJ, Mackay MP. “Something is wrong with your milk”: Qualitative study of maternal dietary restriction and beliefs about infant colic. Can Fam Physician. 2019;65(3):204-211.
2. Brown K, von Hurst P, Rapson J, Conlon C. Dietary Choices of New Zealand Women during Pregnancy and Lactation. Nutrients. 2020;12(9):E2692. doi:10.3390/nu12092692
3. Mennella JA, Daniels LM, Reiter AR. Learning to like vegetables during breastfeeding: a randomized clinical trial of lactating mothers and infants. Am J Clin Nutr. 2017;106(1):67-76. doi:10.3945/ajcn.116.143982
4. Maier AS, Chabanet C, Schaal B, Leathwood PD, Issanchou SN. Breastfeeding and experience with variety early in weaning increase infants’ acceptance of new foods for up to two months. Clin Nutr. 2008;27(6):849-857. doi:10.1016/j.clnu.2008.08.002
5. Liem DG, Mennella JA. Sweet and sour preferences during childhood: role of early experiences. Dev Psychobiol. 2002;41(4):388-395. doi:10.1002/dev.10067
6. Benninga MA, Faure C, Hyman PE, St James Roberts I, Schechter NL, Nurko S. Childhood Functional Gastrointestinal Disorders: Neonate/Toddler. Gastroenterology. Published online February 15, 2016:S0016-5085(16)00182-7. doi:10.1053/j.gastro.2016.02.016
7. Lester BM, Zachariah Boukydis CF, Garcia-Coll CT, Hole W, Peucker M. Infantile colic: Acoustic cry characteristics, maternal perception of cry, and temperament. Infant Behavior and Development. 1992;15(1):15-26. doi:10.1016/0163-6383(92)90003-O
8. Barr RG, Kramer MS, Pless IB, Boisjoly C, Leduc D. Feeding and temperament as determinants of early infant crying/fussing behavior. Pediatrics. 1989;84(3):514-521.
9. Jakobsson I, Lindberg T. Cow’s milk proteins cause infantile colic in breast-fed infants: a double-blind crossover study. Pediatrics. 1983;71(2):268-271.
10. Hill DJ, Roy N, Heine RG, et al. Effect of a low-allergen maternal diet on colic among breastfed infants: a randomized, controlled trial. Pediatrics. 2005;116(5):e709-715. doi:10.1542/peds.2005-0147
11. Zeevenhooven J, Browne PD, L’Hoir MP, de Weerth C, Benninga MA. Infant colic: mechanisms and management. Nat Rev Gastroenterol Hepatol. 2018;15(8):479-496. doi:10.1038/s41575-018-0008-7
12. Benninga MA, Faure C, Hyman PE, St James Roberts I, Schechter NL, Nurko S. Childhood Functional Gastrointestinal Disorders: Neonate/Toddler. Gastroenterology. Published online February 15, 2016:S0016-5085(16)00182-7. doi:10.1053/j.gastro.2016.02.016
13. Høst A, Koletzko B, Dreborg S, et al. Dietary products used in infants for treatment and prevention of food allergy. Joint Statement of the European Society for Paediatric Allergology and Clinical Immunology (ESPACI) Committee on Hypoallergenic Formulas and the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition (ESPGHAN) Committee on Nutrition. Arch Dis Child. 1999;81(1):80-84. doi:10.1136/adc.81.1.80
14. American Academy of Pediatrics. Committee on Nutrition. Hypoallergenic infant formulas. Pediatrics. 2000;106(2 Pt 1):346-349.
15. Kramer MS, Kakuma R. Maternal dietary antigen avoidance during pregnancy or lactation, or both, for preventing or treating atopic disease in the child. Cochrane Database Syst Rev. 2012;(9):CD000133. doi:10.1002/14651858.CD000133.pub3
16. Sampson HA, Aceves S, Bock SA, et al. Food allergy: a practice parameter update-2014. J Allergy Clin Immunol. 2014;134(5):1016-1025.e43. doi:10.1016/j.jaci.2014.05.013
17. López-Expósito I, Song Y, Järvinen KM, Srivastava K, Li XM. Maternal peanut exposure during pregnancy and lactation reduces peanut allergy risk in offspring. J Allergy Clin Immunol. 2009;124(5):1039-1046. doi:10.1016/j.jaci.2009.08.024
18. Verhasselt V. Neonatal tolerance under breastfeeding influence: the presence of allergen and transforming growth factor-beta in breast milk protects the progeny from allergic asthma. J Pediatr. 2010;156(2 Suppl):S16-20. doi:10.1016/j.jpeds.2009.11.015
19. Bunyavanich S, Rifas-Shiman SL, Platts-Mills TA, et al. Peanut, milk, and wheat intake during pregnancy is associated with reduced allergy and asthma in children. J Allergy Clin Immunol. 2014;133(5):1373-1382. doi:10.1016/j.jaci.2013.11.040
