Stres na poslu se javlja usljed neravnoteže između onoga što posao zahtijeva i onoga koliko pojedinac od sebe može pružiti.

Maja, Ana i Tanja su diplomirani ekonomisti. Sve tri su bile dobri studenti, a veoma brzo nakon završetka studija dobile su posao u uspješnoj organizaciji koja se bavi programerskim poslovima, te zajedno rade u sektoru finansija i računovodstva.

Njihov posao ih ispunjava i imaju snažnu želju da svoju karijeru grade u tom pravcu. Međutim, iako su svoje znanje sticale na isti način, vole svoj posao i u njemu su uspješne, svakodnevne nepredvidive situacije i rad u velikoj kompaniji za njih predstavljaju izazov. A kako se one nose sa svim tim izazovima?

Jednog jutra kada su došle na posao, dočekao ih je šef koji im je ukazao na grešku koju su učinile obračunavajući određene stavke u radu sa izuzetno važnim klijentom. Iako šefov ton nije bio visok, ljutitost se mogla primjetiti na njegovim grimasama, ali je on djevojakama na grešku ukazao mirnim tonom i sa dozom razumijevanja, te upozorio da ih ne bi smjele ponavljati.

Maja, Ana i Tanja su se tada našle u stresnoj situaciji na poslu i svaka od njih se sa njom suočila na različit način.

Stres na poslu

Maja je osoba koja se sa stresom suočava usmjeravajući se na problem. Kada je čula šefove riječ i smijernice, ona je odmah svoje misli usmjerila ka osmišljavanju načina da njihovu grešku ispravi. Razložila je problem na dijelove i tražila adekvatno rješenje da se problem u najkraćem roku i na najbezbolniji način riješi tako da se zadovolje i njihove i klijentove potrebe.

Stres na poslu

Ana je osoba koja se sa stresom nosi usmjeravajući se na emocije. Ona je, dok je razgovarala sa šefom, osjetila težinu u grudima, pojačano znojenje, strah i nervozu. Kada je razgovor završio, osjećala se napeto i zbunjeno i samo je razmišljala kako se dogodila greška koja se nije smjela dogoditi, ne razmišljajući na koji način je problem najadekvatnije riješiti.

Tokom ostatka dana kao i narednih dana, bila je tiha i povučena, posao je obavljala rutinski sa osjećajem pritiska i nelagode i sa strahom od mogućnosti ponovne greške. Stalno je razmišljala o svojim neprijatnim emocijama koje su se javile usljed nemilog događaja.

Stres na poslu

Tanja je osoba koja se sa stresom suočava izbjegavanjem. Tokom razgovara sa šefom je djelovala smireno, potpuno svjesna situacije, a nakon razgovora je nastavila raditi ostale poslove, ne osvrćući se niti na aktuelni problem i njegovo rješenje, niti na emocije koje je stresna situacija kod nje izazvala. Odnosno, njeno ponašanje je bilo ignorišuće.

Sa sigurnošću možemo reći da ne postoji osoba koja u određenom momentu nije rekla ili pomislila da se „nalazi pod stresom“, koji je postao svakodnevna „boljka“ savremenog čovjeka. Izvore stresa možemo pronaći u gotovo svim aspektima života, a jedan vid koji je postao popularan posljednjih godina jeste stres izazvan poslom. Može da se javi bez obzira na to što osoba voli svoj posao, a zanimljivo je da se pojedinci sa ovim fenomenom suočavaju na različite načine.

To je individualan proces koji zavisi od mnogih faktora ličnosti osobe. Majino usmjeravanje na problem je koristan i poželjan oblik rješavanja stresne situacije, ali je jako važno da usmjeravajući se isključivo na rješavanje problema ne zaboravi na svoje emocije i ne dopusti da se stres akumulira u njenom tijelu.

Anino usmjeravanje na emocije ne doprinosi rješavanju problema, nego je sputava u njenom djelovanju i dodatno pojačava neprijatne emocije i sam osjećaj stresa. Dok, najmanje efikasan mehanizam je svakako izbjegavanje kojem je sklona Tanja, jer, na taj način osoba ne čini ništa po pitanju oslobađanja od neprijatnog osjećaja niti rješavanja problema.
U kojem od ova tri mehanizma se vi pronalazite?

2777