Kompenzacija neprijatnih emocija, stresa i nezadovoljstva hranom je uzrok da se sve više osoba suočava sa prekomjernim brojem kilograma i poremećajima ishrane. Praznina i želja za uzimanjem hrane u ovim situacijama nisu posljedica praznog želuca, već tenzije i želje za uživanjem, što vremenom prelazi u lošu naviku nekontrolisanog jedenja.

Emocionalno prejedanje je osnov za razvoj poremećaja ishrane. Glavni problem poremećaja u ishrani jeste uvjerenje koje osoba ima o sebi, a tiče se manje vrijednosti i poželjnosti kao posljedice prekomjerne tjelesne mase.

Osoba sve svoje vrijednosti procjenjuje na osnovu tako iskrivljene slike o sebi, pa nije ni čudo da se dodatno suočava sa emocionalnim bolom, stresom, nezadovoljstvom i u krajnjem slučaju, ponovnim traženje utjehe u hrani kao najlakšim načinom kompenzacije.

Štetnost emocionalnog prejedanja se ogleda u čestim epizodama nekontrolisanog uzimanja hrane i ciklličnim pojavama kriza – zatrpavanje hranom – krivica – kriza.

Kako su povezani emocije, prejedanje i debljanje?

Posljedice mišljenja „Ako ne smršam, nisam dovoljno dobar/ra.“

Nezdrav odnos prema hrani i traženje utjehe u njoj dovodi do niza problema, kako do onih vidljivih golim oko, kao što je gojaznost ili pothranjenost, tako i do onih koji se kriju unutar same osobe. Emocionalna bol, tenzije, nezadovoljstvo, manjak motivacije i energije, iskrivljena slika o sebi, socijalno distanciranje, sve to su unutrašnji činioci poremećenog odnosa prema hrani.

Prije nego što osoba primjeti stvarni uzrok poremećaja, primjetiće svoj izgled u ogledalu i pokušavaće otkloniti tu posljedicu, često naglo, bezuspješno i kratkoročno. Nije ni čudno što se kao najčešći okidači emocionalnog prejedanja smatraju stresne situacije i iskrivljena slika o sebi.

Nakon niza neuspješnih pokušaja borbe sa kilogramima i hranom, osoba postaje sve više vezana za nju i dolazi do poremećenog ritma ishrane i rada metabolizma.

Kako su povezani emocije, prejedanje i debljanje?

Šta uzrokuje emocionalnu glad i kako se ona manifestuje?

Emocionalna glad se često naziva i psihološka glad i nastaje kao posljedica nezadovoljene potrebe koja nije fiziološke prirode, kao što je ona glad koja nastaje zbog praznog želuca. Tako pojedinac pokušava hranom zadovoljiti tenziju koja nastaje kao nezadovoljena potreba za priznanjem, socijalnim kontaktima, fizičkim dodirom, manjkom strukture i organizacije, društvenih, radnih i drugih izazova i slično.

Zbog neprepoznavanja pravog uzroka tenzije dolazi do mehaničkog uzimanja, najčešće nezdrave hrane i to u prekomjernim količinama, no glad se na taj način ne može zadovoljiti, jer nije ni bila uzrok tenzije.

Neki od kriterija za razlikovanje emocionalne i fizičke gladi su sljedeći:

Emocionalna glad

  • Javlja se brzo i budi osjećaj hitnosti (da je što brže zadovoljiš, osjećaj kao da ne možeš izdržati)
  • Vezuje se za specifičnu vrstu hrane (brza, nezdrava, omiljena hrana, slatkiši)
  • Dopire iz glave (osjećaš da ti se nešto jede; želja; emocionalna bol)
  • Mehaničko jedenje bez plana (poješćeš kanticu sladoleda iako nije bilo planirano)
  • Nakon obroka nastaju neprijatna osjećanja (krivica, kajanje, sramota, ljutnja)
  • Izostaje osjećaj sitosti
  • Ne prestaješ jesti dok se ne osjetiš emotivno bolje
  • Uzrokovana je neugodnom emocijom koju želiš što prije „zatrpati ili zadovoljiti“

Fizička glad

  • Javlja se postepeno, najčešće u vrijeme kada inače jedeš
  • Poješćeš bilo šta da se zadovoljiš
  • Dopire iz stomaka (kvrčanje crijeva, osjećaj praznine u želucu)
  • Nakon obroka ne nastane neprijatnost, već se zadovolji ravnoteža
  • Nastaje osjećaj sitosti
  • Prestaješ sa jelom kada osjetiš da je želudac pun
  • Uzrokovana praznim želucem

Kako su povezani emocije, prejedanje i debljanje?

Povećana količina stresa i laka dostupnost namirnica utiču da se zadovoljstvo lako otkrije u hrani koja je većinom bogata dodatnim pojačivačima ukusa. Za osjećaj zadovoljstva postoji i stvarna, fiziološka pozadina. Unos nutrijenata utiče na nivo energije metabolizma, nervni sistem i nivo hormona, a sve to utiče na emotivno stanje i reagovanje, dajući često osjećaj umirenja.

Zbog toga se kroz pomenute simptome prekomjernog i nekontrolisanog unosa hrane lako razvija ovisnost “za umirenjem”, pa je važno na vrijeme otkriti simptome i prevenirati razvoj većih poremećaja kao što su anoreksija, bulimija, kompulzivno prejedanje, te drugi nespecifični poremećaji hranjenja.

Istraživanja pokazuju da se želja za uzimanjem hrane javlja često kao reakcija na porast neprijatnih emocija, naročito kada je pojedinac sam kući uveče. Takođe, otkriveno je da se neprijatne emocije smanjuju od početka, do kraja faze prejedanja, ali isto tako, da dolazi do porasta neprijatnosti, krivice i ljutnje nakon što se unos hrane završi.

Ova činjenica je pokazatelj da hrana rješava tenziju u tijelu samo kratkotrajno.

Kako su povezani emocije, prejedanje i debljanje?

Kako se liječi emocionalno prejedanje?

Kao što je rečeno, važno je prepoznati simptome nekontrolisanog unosa hrane i na vrijeme reagovati, da ne bi došlo do težih poremećaja ishrane, tjelesne mase i zdravstvenog stanja. Važno je da reaguje i sam pojedinac, ali i njegova okolina.

Čitanjem članka je moguće zaključiti da sama redukcija unosa hrane, bez otkrivanja uzroka i okidača prejedanja, ne donosi trajne rezultate, te da neuspjeh u održavanju restriktivnih dijeta može dodatno pojačati nezadovoljstvo, umanjiti samopouzdanje i iskriviti sliku o sebi.

Važno je potražiti pomoć stručnjaka, a preporuka je da na problemu radi tim kojeg će činiti nutricionisti, ali i psiholozi, psihijatri, ljekari, treneri, kako bi pojedinac imao sveobuhvatnu podršku.

3865

Literatura

1. Macht, M., & Simons, G. (2011). Emotional eating. In Emotion regulation and well-being (pp. 281-295). Springer, New York, NY.

2. Ambrosi-Randić, N., Pokrajac-Bulian, A., Ogresta, J., & Lacovich, M. (2008). Poremećaji hranjenja i internet: analiza sadržaja hrvatskih web stranica. Psihologijske teme, 17(1), 37-55.

3. Rupa, P. (2020). Kompulzivno prejedanje (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology).

4. Ivanović, D. (2015). Pretilost-gojaznost. Srce i krvni sudovi, 34(2), 53-57.

Kako su povezani emocije, prejedanje i debljanje?