Prije nego što dobijete odgovor na ovo pitanje želim da se zapitate šta je to zapravo trening, kakav je to proces, kako ga objasniti i šta je uopšte njegova poenta. Bilo da ste rekreativac, apsolutni početnik ili profesionalni sportista mehanizmi trenažnog procesa su u svojoj osnovi jednaki za sve ljude i tu se krije odgovor na pitanje iz naslova.

Trenažni proces predstavlja kontinuirano ponavljanje i kombinovanje planski pripremljenih vježbi i pokreta sa ciljem adaptacije tijela na tražene zahtjeve. U suštini, tokom treninga simuliramo pokrete koje bi čovjek radio u stvarnom svijetu(privlačenje, guranje, podizanje, nošenje, ustajanje, trčanje, skakanje..).

U zavisnosti od vrste pokreta, njegovog intenziteta, brzine, ugla i raznih drugih faktora zavisi i vrsta adaptacije(promjene) koja će se tijelu desiti. Dakle, adaptacije tijela predstavljaju cilj treninga i na osnovu cilja programiramo trenažni proces. Ovo bi bila najjednostavnija definicija treninga i mehanizma njegovog djelovanja:

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

KVALITETAN PLAN TRENINGA + KONTINUITET = ADAPTACIJA (CILJ)

Nakon što smo objasnili mehanizam trenažnog procesa jasno je da takva aktivnost traži dosta odricanja i discipline ukoliko želite doći do cilja. Međutim, s obzirom na tempo života modernog čovjeka i veliki broj obaveza, ljudi se teško odriču određenih aktivnosti zarad treninga i onda traže način da stvari koje rade svaki dan stave pod okrilje treninga i potrošnje kalorija. Najčešće svakodnevne aktivnosti koje su Atika članovi navodili kao zamjenu za trening i fizičku aktivnost su bili: šetnja, kućni poslovi, briga o djeci i vožnja bicikla.

S obzirom na to da je većini članova Atike cilj da smanje broj kilograma i promijene svoju tjelesnu kompoziciju u nastavku ćemo uraditi poređenje navedenih aktivnosti sa Atika treningom i vidjeti koliko koja aktivnost troši kalorija, koje mišiće najviše aktivira i koji energetski režim je u pitanju. Kao fiktivnog ispitanika koristićemo osobu od 75kg i trajanje aktivnosti od 30 minuta baš koliko traje i Atika trening.

„Prošle sedmice nisam uradila trening, ali sam zato šetala svako veče.“ Kao Atika trener ovo sam pročitao mnogo puta. Sasvim je razumljivo da ljudi vole da izađu napolje u prirodu i prošetaju, to je jako dobro za naš organizam i šetnju preporučujem svima. Kalkulator kalorija kaže da će naš ispitanik za pola sata šetnje potrošiti oko 130kcal. Aktiviraće najviše mišiće donjih ekstremiteta, butine, zadnju ložu, listove i zadnjicu. Međutim, hajde da budemo malo realni i kažemo par stvari: ljudi su bića stvorena za hodanje i prelaženje više desetina kilometara u toku dana i to najbolje vidimo iz ljudske anatomije i našeg uspravnog položaja za razliku od ostalih životinja.

Dakle, ovo je aktivnost na koju se naše tijelo vrlo lako adaptira i ne možemo očekivati značajne rezultate. Uzmite za primjer konobare kojima je primarni opis posla hodanje po 15km dnevno, da li su svi oni zategnuti i fit? Zato šetnju preporučujem kao dodatnu aktivnost posebno u danima kada se ne trenira.

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

„Nisam danas odradila trening, ali sam zato čistila kuću cijeli dan i napravila ručak.“ Treba biti iskren pa reći da ovakve aktivnost u većini slučajeva padaju na teret žena i da je razumljivo što se osjećaju iscrpljeno kada ovo kombinuju sa redovnim poslom, brigom o djeci i ostalim pratećim obavezama.

Naš ispitanik će za 30 minuta kućnih poslova potrošiti oko 140kcal i aktiviraće većinom mišiće ekstremiteta. Vjerujem da su mnogi od vas nakon dana spremanja kuće jedva čekali da se sruše u krevet jer su se osjećali potrošeno. Međutim, ukoliko imate redovan trening i tijelo vam je ojačalo zbog ciljanih vježbi koje radite, čišćenje i spremanje će vam pasti kao jedno lakše zagrijavanje.

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

„Briga o djeci zahtjeva jako puno energije i ne mogu se još trošiti tokom treninga, dovoljno mi je što trčim za njima.“ Svi znamo da su djeca male energetske bombe i da je nekad veliki izazov pratiti njihov tempo, traže mnogo pažnje, brige i vremena. To često zna izazvati i stres. 30 minuta ovakve aktivnosti može potrošiti od 130-160kcal.

Aktiviraćete kako gornji tako i donji dio tijela zbog dosta hodanja, nošenja i podizanja. Međutim, zaključak je isti kao i sa kućnim poslovima, ukoliko ojačate tokom treninga igranje sa djecom će vam stvarno biti igra i uživanje i na kraju dana se nećete srušiti u krevet već ćete imati dovoljno preostale energije da izdvojite malo vremena za sebe.

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

„Ne volim da treniram, teško mi je da se natjeram, ali zato vozim bicikl svako veče.“ Za razliku od ostalih gore navedenih aktivnosti, vožnju bicikla možemo izdvojiti kao ozbiljnu fizičku aktivnost. Naš ispitanik će za 30 minuta umjerene vožnje biciklom potrošiti oko 260kcal i za to vrijeme najviše će aktivirati mišiće donjeg dijela tijela, listove, butine, zadnju ložu i zadnjicu.

Ono što je bitno da se naglasi kod vožnje bicikla jeste način vožnje. Dakle, ukoliko ćete 30 min lagano okretati pedale, nećete ništa postići, ali ukoliko 30 min iskoristite da pređete što veću dionicu dobićete pravi efekat.

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

„Ove sedmice sam odradila 5 treninga i super se osjećam.“ Biću iskren, ovo rečenicu sam takođe pročitao mnogo puta, čak sam se nekad znao zapitati kako neki članovi postižu takvu disciplinu i kontinuitet, a upravo to je ono što razdvaja uspješne ljude od onih koji stanu na pola puta. Ispitanik će za vrijeme trajanja jednog Atika treninga srednjeg intenziteta potrošiti od 250-400kcal u zavisnosti od plana treninga. Aktiviraće sve mišićne grupe i proći kroz etape zagrijavanja, preko glavnog dijela treninga do istezanja i relaksacije.

Pored zatezanja mišićnog tkiva značajno će raditi na redukciji masnih naslaga. Pored estetskih benefita tu su i zdravstveni jer će naučiti pravilno disati, popraviti držanje i značajno podići mobilnost i fleksibilnost. Takođe, glavna razlika između treninga i gorenavedenih aktivnosti je režim energetske proizvodnje i potrošnje.

Za svakodnevne aktivnosti naše tijelo koristi kiseonik za proizvodnju energije(aerobni režim) jer mu je to dovoljno i može u dužem trajanju tako funkcionisati. Sa druge strane, tokom treninga ne možemo postići zasićenost kiseonikom i onda tijelo traži druge izvore energije(anaerobni režim) i ne možemo u dužem trajanju raditi ovakvu aktivnost.

Mogu li svakodnevne aktivnosti zamijeniti trening?

Dakle, odgovor na pitanje iz naslova je: svakodnevne aktivnosti ne mogu zamijeniti trening. Međutim, trening vam može pomoći da te aktivnosti obavljate dosta lakše i sa više energije, a pored toga i da se riješite nagomilanog stresa. Trenažni proces ima svoju funkciju i razloge zašto je neizostavan faktor svake promjene tjelesne kompozicije i procesa mršavljenja.

Naše tijelo nije matematička formula u koju je samo unosimo potrošene i unesene kalorije, potrebno je imati kontinuitet, disciplinu i strpljenje da bi se došlo do željenih rezultata. Traženje zamjena za trening u svakodnevnim aktivnostima je samozavaravanje i izbjegavanje realnog pristupa koji kaže da se mora platiti cijena za postizanje uspjeha.

4264