Stres može značajno da utiče na probleme sa kilogramima kod velikog broja osoba. Veza između stresa i gojaznosti može se objasniti visokim nivoom hormona stresa kortizol ili izborom nekvalitetnih namirnica. U stresnim situacijama osoba će odabrati visokokaloričnu hranu kako bi ispunila emocinalne potrebe, smanjila osjećaj tjeskobe i umanjila stres. To je iz razloga što ta hrana hemijske reakcije u mozgu koje izazivaju osjećaj zadovoljstva.

Šta je stres?

Stres je unutrašnje, subjektivno, odnosno intrapsihičko stanje koje predstavlja reakciju na stresor, odnosno stresni događaj. Stres se definiše kao stanje mobilnosti psihofizičkih podsistema organizma.

Takođe, svaki događaj ili scenario koji osobu čini frustriranom, nervoznom ili izaziva osjećaj tjeskobe može da dovede do stresa.

Stres je situacija koja izaziva određeni biološki odgovor. Odnosno, kad osoba primjeti prijetnju ili veliki izazov, hemikalije i hormoni rastu u tijelu te osobe. Tad stres pokreće odgovor tijela u smislu „bori se ili bježi“ kako bi se tijelo izborilo protiv stresora ili pobjegao od njega.

Povezanost stresa i gojaznosti

Koji su simptomi stresa?

Stres može da utiče na sve aspekte života jedne osobe, a to uključuje emocije, ponašanje, kogniciju i fizičko stanje. Naravno, kao što je svaka osoba invididua za sebe samim tim ne mora značiti da će svaka osoba da doživljava iste simptome. Određeni simptomi stresa se mogu podijeliti na:

Emocionalne simptome stresa:

  • Osoba se lako uznemiri, osjeća frustraciju, neraspoložena je
  • Osoba se osjeća preopterećeno, kao da gubi kontrolu
  • Prisutno je stanje grča, osoba doživljava kao da se ne može opustiti
  • Prisutno je nisko samopuzdanje, osjećaj bezvrijednosti
  • Prisutno je izbjegavanje drugih osoba

Fizički simptomi stresa:

  • Manjak energije
  • Glavobolje
  • “Nervozna” crijeva
  • Bolni i napeti mišići
  • Bol u prsima
  • Nesanice
  • Učestale prehlade i oslabljen imunitet
  • Zujanje u ušima
  • Suha usta i teško gutanje
  • Stisnuta vilica i škrgutanje vilicom
  • Gubitak seksualne želje

Kognitivni simptomi stresa:

  • Stalna briga o nečemu
  • Raštrkane misli (rasejanost)
  • Zaboravnost
  • Neorganizovanost
  • Nemogućnost fokusiranja
  • Pesimističnost

Bihejvioralni simptomi stresa:

  • Promjene u apetiti (ili soba previse jede ili ne jede)
  • Odgađanje i izbjegavanje odgovornosti
  • Bijeg u alkoholu ili cigaretama
  • Ponašanje koje prikazuje da je osoba nervozna (npr vrpolji se u stolici, gricka nokte)

Povezanost stresa i gojaznosti

Koja je veza između hormona stresa kortizol i gojaznosti?

Kortizol je hormon koji prirodno proizvodi tijelo. Kreiran je od strane nadbubrežnih žlijezda a oslobađa se kad je osoba pod stresom i kao rezultat toga, glukoza (primarni izvor energije) se oslobađa u krvotok osobe. Ovaj proces se dešava kako bi dobili energiju koja je potrebna da bi pobjegli iz rizične situacije (borimo se ili bježimo).

Takođe, ovaj proces povećava i apetit osobe. Povišeni nivoi kortizola mogu izazvati žudnju za slatkišima, masnom i slanom hranom, odnosno visokokaloričnom hranom. To znači da je veća vjerovatnoća da će se u tim trenucima osoba okrenuti ka pomfritu, kolaču nego što bi osoba odabrala izbalansiran obrok.

Višak kortizola takođe može dovesti do toga da tijelo proizvodi manje testosterona a to može da izazove smanjenje mišićne mase, kao i da uspori sagorijevanje kalorija.

Povezanost stresa i gojaznosti

Kako su povezani stres i hrana?

Ukoliko je osoba pod stresom, ukoliko je u stanju zabrinutosti ili osjeća tjeskobu a u blizini je omiljena namirnica (visokokalorična namirnica) vrlo vjerovatno će posegnuti ka toj namirnici kako bi se bolje osjećala. To se dešava jer takva hrana pokreće hemijske reakcije u mozgu koje izazivaju osjećaj zadovoljstva. I kada osoba konzumira takve namirnice kako bi zadovoljila emocionalnu potrebu (smanjila osjećaj tjeskobe i stresa), olakšanje koje ta namirnica pruža je privremeno.

Važno je napomenuti da osoba kad konzumira hranu pod stresom ona u većini slučajeva nije gladna. Moguće je da je imala obrok prije pola sata ali ako se u tom periodu desila stresna situacija kao rješenje od stresa, kao utjehu odabraće hranu. U takvim trenucima osoba jede i bez razmišljanja a i moguće je da dođe do sindroma noćnog jedenja.

Ovo će sve dovesti i do toga da se unese veći broj kalorija nego što je osobi potrebno a samim tim i do povećanja tjelesne težine.

Povezanost stresa i gojaznosti

Koje su posljedice stresa i gojaznosti na zdravstveno stanje osobe?

Istraživanja su pokazala da osoba može da ugrozi svoje zdravstveno stanje kad su udruženi hronični stres i gojaznosti i tad može da dođe do:

  • Visokog krvnog pritiska
  • Migrena
  • Dijabetesa
  • Bolesti srca
  • Povećanog rizika za srčani ili moždani udar
  • Smanjenje funkcije pluća i disanja
  • Reproduktivnih problema
  • Povećanje bolova u zglobovima
  • Anksioznosti
  • Depresije

Povezanost stresa i gojaznosti

Kako da se izborimo sa gojaznošću uzrokovanom stresom?

Kao što smo uvidjeli stres može da utiče na razne domene našeg života, postoje različiti simptomi stresa i posljedice na zdravlje. Uvidjeli smo i da veliki broj osoba u stresnim situacijama posegne ka hrani kako bi se bolje osjećali ali to nije dugotrajno rješenje, to nije dobro rješenje.

Iz tog razloga važno je navesti nekoliko tehnika upravljanja stresom kako bi se izborili sa povećanjem kilaže (sa gojaznošću) uzrokovanim stresom:

  • Važno je prepoznati znakove upozorenja stresa (npr na poslu ste, dobili ste mnogo zadataka i pojavila se glavobolja – znak stresa).
  • Prije jela zapitajte se zašto jedete, da li ste zaista gladni ili ste pod stresom?
  • Ako ste u iskušenje da posegnete ka hrani a niste gladni, pronađite ometanje, aktivnost koja će vam zaokupirati misli.
  • Isplanirajte svoje obroke jer ćete na taj način smanjiti mogućnost za neredovne obroke.
  • Koristite kvalitetne namirnice a izbjegavajte brzu hranu, slatkiše, tjesteninu, peciva. Potrudite se da imate izbalansiranu ishranu.
  • Napišite spisak hrane koja vam služi kao utjeha ili način da podignete energiju. Npr to je čokolada, smoki, čips… Tu hranu držite dalje od sebe.
  • Vodite evidenciju (dnevnik) o svom ponašanju i navikama u ishrani kako bi mogli da identifikujete obrasce ponašanja. Npr imali ste težak dan na poslu, niste uspjeli da završite sve zadatke na vrijeme i tad ste uzeli slatkiš. Druga moguća situacija jeste da ste umorni, cijeli dan ste sa djecom, niste imali obroke, nemate energiju i slatkiš vam je rješenje za energiju.
  • Koristite tehnike opuštanja, kao što su joga, istezanje, masaža, meditacija.
  • Uvedite redovnu fizičku aktivnost.
  • Bilo bi dobro da imate barem 7h ili 8h sna.
  • Unosite dovoljno tečnosti jer je lako pomiješati žeđ sa osjećajem gladi.

83

Literatura

Breeze, J. (2016). Can Stress Cause Weight Gain?

Scott, E. (2021). How Stress Can Cause Weight Gain?

Mancella, G. (2020). How Too Much Stress Can Cause Weight Gain (and what to do about it)?

Creagan, T. E. (2020). How do I control stress-induced weight gain?

Townley, C. (2019). How stress eating might prime the body to store fat?

Mitri, M. (2021). Does Stress Cause Weight Gain?

Smiley, D. J. (2020). Stress disrupts the sleep-wake cycle, may play a key role in weight gain.

Sandoiu, A. (2018). Why does stress lead to weight gain? Study sheds light.

Healthline (2019). Stress and Weight Gain: Understanding the Connection. Dostupno na: https://www.healthline.com/health/stress/stress-and-weight-gain

Healthline (2021). Why Do I Eat When I’m Stressed? Dostupno na: https://www.healthline.com/health/healthy-eating/why-do-i-eat-when-im-stressed

Healthline (2022). Everything You Need to Know About Stress and Anxiety. Dostupno na: https://www.healthline.com/health/stress-and-anxiety#one-turning-into-the-other

Šta te zapravo goji: stres ili hrana?